USTREPTALI DOŽIVLJAJI

(iz časopisa za književnost i znanost "Dubrovnik", broj 1/2005, Matica hrvatska Dubrovnik)

Vesna Miculinić Prešnjak došla je na moj stol u obliku glazbenig ritma stihova onako kako to čine dame, progovorila pjesmama na sebi svojstven način, prepoznatljivo ženski goruće u traženju, ali smisleno u nakani da dođe do cilja što i jest trenutak koji ova pjesnikinja traži. Njezina mirna luka je sklad odmora nakon proživljenog, nakon glazbene čujnosti i plesa koji prolazi s okovima života, koji u tim sokovima pronalazi smisao, vidljivo kao luč u tmini. Istina ponekad bude na drugome mjestu i, tako pjesnikinja (čija je ovo šesta knjiga), spoznaje varljivost i preobražava se u metafiziku postojanja, u metaforu kapi, da bi opet trajala i vidjela: "Vidim luč u tmini" (U zavjetrini). Vidljivost mira je očekivanost koja veseli, koja pruža zadovoljstvo; zapravo, to je ono što pjesnikinja traži i proživljava kroz zadovoljstvo koje, opet, mora biti ljubav, mora biti postupak ljudski u umrežavanju odnosa dvoje ljudi. Istim ritmom pjesnikinja ispisuje i ostale pjesme, što je posebna uspješnost ove zbirke u cijelosti, a kako to izgleda u semiotičkom smislu: "Riječ, govor, tišinu/na dar si mi dao/krijesom lice obasjao/nebom obojio trepavice/u oba oka spustio gore (...)" (Ljubavi moje). (...)

Bilježeći stvarnost, autorica postaje očuđujući poznavatelj jednostavnog načina da se to i opjeva. Kod nje nema bezizlaznog, te uvijek, s vjerom u pobjedu dobrote, ustvrđuje razložnošću bilo koji postupak. Tako jedna od uspjelih pjesama, alegorična i uljuđena kroz prepoznavanje vrijednosti je: TI SI MOJ I SVE SI MENI: "Slijedio si me slijedio/Po vjetru,oluji/Kad sam životom/Šetala sama/Ti si me volio/Pružio rame/I skitnica bio/U jarku kraj puta/Da te ne prepoznam(...)"(...)

Nema dvojbe u jednostavnoj poetici ovog pjevanja, zato će ono naći put do čitatelja. Njezin ritmik postakuje u kolu strofa: čak kao mitski junak, čas kao strepnja, čas je nedostupan, čas sputan u čežnji, ali uvijek zanimljiv na sebi svojstven način. Ona nije sebična, ona želi dijeliti i u toj djelidbi ima nakanu zadovoljstva za dvoje, za sebe i njega, a ovozemaljsko joj ne dopušta ništa drugo, osim vizija koje dolaze u prispodobama, oživljuju i otjelovljuju se, a onda željne igrivosti ljubopitljivo promatraju pjesnikinju koja traži metafizičke zakone i gibljivosti: "Među krošnje sakri me/Lišćem pokri me/I sve stazice drage/U dah njegov odjeni/Sve mi to čini vjetre/prije smrti/njemu/i meni/i meni"(Vjetre) (...)

Majčinstvo je vidljivo kod Vesne Miculinić Prešnjak, ali nekako čudno majčinstvo u osjetilnom. To čudno izbija iz jedinstvene pobude koja u sebi nosi dvojnost majke i žene. U ovom pjesništvu se to dvojstvo sljubljuje, i pjesnikinja, kao u nekoj lakoj ognjici i djetinjoj igrivosti, pokušava dokučiti opravdanost toga dvojstva jednini postojanja. Zato u pjesmama nalazimo sjetu i veselost, smijeh i suze, san i javu, čežnju za muškarčevom rukom u ljubavnom zovu i majčinski odnos prema djetetu koje bi željela uljuljkati u toplo krilo predvečerja (Počini, počini). (...)

Iskren odnos prema doživljenom glavna je odlika ovog pjesništva nesvakidašnjih rima, rima očekivane metrike, ali ne usiljenih, koje se podnose i skladno sažimaju u cijelost. Tematski se obračajući detaljima bliskima ljubavi: srcu, zvijezdi, nebu, kiši, snovima, moru, svjetlu u tami, što jest izlaz iz nejasnog kruga u kojem se osjeća zarobljenim svaki ljubavnik, svaki zaljubljenik. (...) Uistinu, onaj tko vjeruje, neće biti ostavljen. Vesna Miculinić Prešnjak vjeruje. Zato će njezina luč gorjeti za sve poklonike ovakve pjesme koja se da lako uglazbiti i zapjevati na samotnim žalima ljetnih večeri uz more. (...) I dok joj prsti zebu, ona traži sunce koje jest vrijednost i vječita metafora vatre i svjetlosti: "Nježno skini čežnju/Zorom je odjeni/Pokloni je/Ko svečarsko ruho meni/I spusti polako/Da slizi do dna/Ona šuti, ona priča/Sva skrovišta srca zna" (Žarko sunce).

Ovom zbirkom pjesama, luč u tmini, Vesna Miculinić Prešnjak ispunila je još jednu uspješnu pjesnički obvezu.

Fabijan Lovrić, književnik i kritičar